Protekle nedelje smo započeli priču o vitaminima i govorili o tome koliko je važno tokom čitave godine konzumirati namirnice koje ih sadrže, a koliko je tek važno činiti to u zimskom periodu. Tada smo kao primere naveli vitamine A, B i C i predložili različite sorte voća, povrća, ali i žitarice u kojima ih možete potražiti. Da biste vi i vaši mališani bili zdravi tokom hladnih zimskih dana, i ove nedelje ćemo nastaviti priču o vitaminima. Pre nego što izdvojimo još nekoliko vitamina u ovonedeljnoj „Abecedi zdravlja“, kao i namirnice koje bi trebalo jesti i piti kako biste obogatili organizam njima, ne bi bilo na odmet podsetiti se šta su to uopšte vitamini.
Najsimpatičniji način da saznamo šta to vitamini zapravo predstavljaju je taj da razložimo njegovo ime, i potražimo poreklo reči. Dakle, reč „vitamin“ potiče od reči „vita“ što u prevodu znači „život“, i od reči „amin“ u smislu „amin neophodan za život“. (Tek kasnijim istraživanjima je ustanovljeno da ne sadrže svi vitamini amino grupu.) Reč „vita“ je sasvim dovoljna simbolika za percepciju o tome koliko vitamini zapravo jesu važni. Ovo je ujedno i interesantan način da objasnite svom detetu zašto ih moramo svakodnevno unositi u svoj organizam. Kada mališani malo stasaju biće spremni da čuju malo stručniju definiciju koja kaže da su vitamini mali molekuli koji su potrebni ljudskom telu kako bi moglo dobro da funkcioniše. Od 13 različitih vrsta vitamina svaki ima svoju ulogu, a uglavnom bitno utiču na razvoj nervnog sistema, vida, mnogobrojne reakcije u organizmu, kao i na mineralizaciju kostiju.
Vitamin D – Dnevni unos ovog vitamina možete potražiti u haringi, sardinama ili drugim morskim ribama, ali i u ribljem ulju. Isto tako, vitamin D je prisutan u jajima, buteru, kvascu, kajmaku, avokadu i govedini. Zlatna sredina je zlatno pravilo kada je u pitanju količina unosa ovog vitamina. Previše vitamina D ume da bude i te kako opasno, dok premalo vitamina D može da uzrokuje razmekšavanje i šupljikavost kostiju, kao i grčenje mišića.
Vitamin E – Unos ovog vitamina možete obezbediti tako što ćete pojesti šaku koštuničavog voća, poput oraha, lešnika i badema. Osim toga, vitamin E se nalazi i u žitaricama, kukuruznom, suncokretovom i maslinovom ulju, kao i mahunastom povrću. Ovaj vitamin je važan kao antioksidans, a utiče i na pravilno lučenje hormona, rad mišića i rad nervnog sistema, i još mnogo, mnogo toga.
Vitamin F – Ukoliko ste se nekada pitali šta je razlog nastanka ekcema i akni, možda je upravo vitamin F odgovor na to pitanje, budući da se nedostatak ovog vitamina tako manifestuje na ljudskoj koži. Kako do toga ne bi došlo, trebalo bi konzumirati pšenične klice, semenke od lana, suncokreta, soje i kikirikija.
Zlatna sredina je, kako se uvek ispostavi, najidealnije rešenje i u ovom slučaju, te ne bi trebalo preterivati čak ni sa unosima vitamina. Takođe, nije dobra praksa opteretiti se rasporedom i načinom ishrane, već je ključno upamtiti nekoliko reči – raznovrsna hrana, što više voća, povrća, žitarica, rečne i morske ribe… Uz to, nikad dosta čajeva i limunada. Zdravlje je posle ovakve ishrane sasvim logičan sled.
Jovana Stojmenović